Najčešći trenutak u kojem mi se poduzetnici jave je trenutak u kojem žele repozicionirati svoj brend. Iako to nije nužno riječ koju koriste, znakovi su isti. Konkretno, kroz rad s klijentima primijetila sam tri najčešća znaka da je vrijeme za repozicioniranje nekog brenda. Poslušaj novu epizodu, ocijeni vlastito pozicioniranje i saznaj kako možeš osnažiti poziciju svog biznisa na tržištu.

PRIJAVI SE NA NEWSLETTER: https://www.radimposvom.com.hr/newsletter/

ZAPRATI ME NA: https://www.instagram.com/teazavacki

E-MAIL: tea@radimposvom.com.hr

Transcript epizode: 3 znaka da je vrijeme za repozicioniranje tvog brenda

[00:00] – Intro

Prije nego što krenemo s novom epizodom i novom temom, kratko pitanje za vas. Koliko vas je poslušalo prethodnu epizodu broj 87 na temu osobnog brenda? Ako jeste, ostavite emotikon šalice u komentarima ispod ovog videa ili na mom Instagramu, zato što u tom slučaju znam da znate koju ulogu šalica i kava igraju u oblikovanju percepcije #radimposvom brenda.

Nadam se da ste nakon prošlotjedne epizode kreirali sličan popis za sebe i vlastiti brend zato što danas nastavljamo graditi na tome i primijetit ćete da se ovih nekoliko epizoda međusobno nadograđuju i obećajem da idemo u logičnom smjeru da sve skupa ima smisla, odnosno ako primijenite samo dio tema o kojima pričamo ovih tjedana, obećajem da će se to pozitivno odraziti na uspjeh vašeg biznisa i općenito njegovu prepoznatljivost.

Današnju epizodu nazvala sam „3 znaka da je vrijeme za repozicioniranje tvog biznisa ili brenda“, no ajmo prvo krenuti od toga što pozicioniranje, odnosno repozicioniranje uopće predstavlja.

[01:44] – Pozicioniranje i repozicioniranje

Kada razmišljamo o pozicioniranju brenda zapravo razmišljamo o oblikovanju percepcije tvojih potencijalnih budućih kupaca. To je ono što kupci misle o tvom brendu na temelju onoga što vjeruju da te čini jedinstvenim i drugačijim od drugih, vrlo slično onome o čemu smo pričali u prošloj epizodi. U sklopu pozicioniranja se zapravo pitamo gdje na cijelom tržištu želiš smjestiti vlastiti brend u odnosu na druge.

Hoće li biti skuplji ili jeftiniji od drugih dostupnih rješenja, hoće li nuditi sva rješenja u jednom ili će biti najbolji u samo jednoj specifičnoj stvari, hoće li se obraćati širokom dijelu tržišta ili jednom specifičnom uskom segmentu i općenito, što ga čini drugačijim i posebnim u odnosu na druge opcije na tržištu. Ako tržište zamislimo kao graf sa dvije osi, pitanje pozicioniranja je zapravo pitanje gdje ćeš svoj brend u obliku točkice smjestiti na taj graf. Repozicioniranje brenda dolazi nakon pozicioniranja.

Što ako nakon nekog vremena zaključiš da želiš promijeniti poziciju svog brenda na tržištu? Kada kupci i zajednica već imaju određeno mišljenje o tom brendu, koje sada želimo promijeniti, repozicioniranje je svjestan proces koji se događa kroz vrijeme, kojim pokušavamo prilagoditi njihovu percepciju, malo ju približiti našoj  novoj misiji brenda, novom obećanju brenda, novoj svrsi brenda. Ok, koliko sam dobro uspjela objasniti pojmove pozicioniranja i repozicioniranja branda i koliko ste do sada uopće razmišljali o tim pojmovima?

Ono što sigurno znam je da čak i ako niste koristili te pojmove ste sigurno jako dobro znali kada nešto nije bilo kako treba u sklopu vašeg biznisa. Baš zato danas pričamo o tri vrlo jasna znaka da je vrijeme za repozicioniranje tvog biznisa ili branda. I samo kao primjer, ja sam vlastiti brend repozicionirala više od nekoliko puta. Kao što sam podijelila u prošloj epizodi, u proteklih 6 godina sam tri puta u potpunosti promijenila nišu i tržište kojem se obraćam, a u sklopu trenutne niše i trenutnog tržišta sam nekoliko puta promijenila i poziciju one točkice, ako ćemo tako zamisliti pozicioniranje brenda, na grafu, kako bih proširila segment tržišta kojem se obraćam.

To su primjeri koje ćemo proći u sklopu današnje epizode, tako da predlažem da se odmah bacimo na prvi od tri znaka da je vrijeme da repozicionirati svoj brand.

[04:27] – Znak 1/3

Jedan od najčešćih i možda najočitijih znakova da je vrijeme za repozicioniranje je stagnacija ili pad prodaje. Dakle, jedan od najčešćih razloga zbog kojeg će neki biznis početi razmišljati o repozicioniranju je pad prodajnih rezultata. Jedan od dobrih primjera toga je brend klijentice s kojim sam radila prošle godine i zapravo se tu više radilo o pozicioniranju, nego repozicioniranja brenda. Radilo se o njenoj prvoj godini poslovanja i prodaja je bila onako povremena i više slučajna, nego planirana i zapravo nije imala jasno definirano kome se obraća i gdje se na tržištu uopće želi smjestiti.

Vjerujem da je to izazov u kojem se većina nas može prepoznati, posebno ako se sjetimo početaka vlastitog poslovanja i zapravo, u pripremama za live ciklus Akademije, pronašla sam vlastiti primjer u kojem po prvi put nekom drugom opisujem svoj brend, i to samo mjesec dana nakon objavljivanja prvog blog posta. Mislim da se super uklapa i ovdje, tako da dajte mi sekundu da ga pronađem i pročitam. Evo me; ono što je vama doslovno bila jedna sekunda, u sklopu ove epizode za mene je bilo pet minuta traženja, no nazad sam.

I ovako je zvučalo moje prvo predstavljanje brenda mjesec dana nakon ulaska u online svijet: „TeaTime je u začecima (tada se blog zvao TeaTime), a teme su u najmanju ruku kreativno raznolike, jer sve što je pet godina čekalo u mojoj glavi sada ima potrebu izaći van. Jedino što ih povezuje je osnovna ideja podijeliti, inspirirati i pomoći svima koji su u krizi 20-ih i 30-ih godina, svima koji traže profesionalnu inspiraciju, svima koji žele više i bolje.“

Samo sam tri puta rekla da želim pomoći svima, što je valjda najčešći opis brenda koji viđam online kada se radi o početku poslovanja i to zato što na početku ni sami nismo sigurni kome želimo pomoći. I klijentica s početka priče je na sličan način pozicionirala svoj brand. Zapravo ga nije pozicionirala, nego je rekla da pomaže svima i kad je lansirala svoj prvi grupni program na koji se u prvih tjedan dana nitko nije prijavio, javila se meni. Nakon što smo zajedno istražile temu pozicioniranja njenog brenda, napravili smo zapravo dva manja zahvata i odmah nakon toga, taj isti dan je dobila prvi upit za grupni program.

Prvo smo krenuli od rečenice da je ovaj program za sve koji žele itd. itd. i zamijenile rečenicom „ovaj program nije za svakoga“. I nakon toga smo točno definirale za koga je, čime se ohrabrila suziti segment kojim se obraća. Automatski je dobila nove ideje i za ostali sadržaj prodajne stranice, jer sada je točno znala koje izazove ta ciljana skupina ima, točno je znala koje rezultate želi i kroz prilagodbu sadržaja prodajne stranice je shvatila da ne postoji sličan program na tržištu koji se obraća toj ciljanoj skupini i zbog toga je zaključila da želi promijeniti cijenu.

Promjenom komunikacijske poruke i povećanjem cijene zapravo je po prvi put definirala pozicioniranje svog brenda. Definirala je gdje se na tržištu želi smjestiti i uz jasno pozicioniranje zapravo uopće ne čudi da je prvi upit za program dobila taj dan. Ako te ovaj primjer inspirirao ili općenito primjećuješ stagnaciju i pad prodaje u svom biznisu, onda definitivno predlažem da pogledaš koliko je tvoje pozicioniranje jasno, koliko je jasno kome se obraćate i što tvoje rješenje čini drugačijim od drugih.

[08:17] – Znak 2/3

Drugi dobar znak da je vrijeme za repozicioniranje tvog brenda je kriva percepcija na tržištu. Ako tvoj brend privlači „krive“ kupce ili klijente, odnosno ako imaš upite koji ti ili nisu zanimljivi ili imaš upite za usluge i proizvode koje ne nudiš i ne planiraš ih nuditi u budućnosti, vjerojatno je vrijeme za repozicioniranje brenda. Čak i kada svjesno ne gradiš svoju komunikaciju ili brend, zapravo sve što komuniciraš govori nešto o tebi u svijetu. Ponekad uopće nismo svjesni poruka koje šaljemo, zbog čega su upiti izvana savršen pokazatelj koliko je percepcija drugih na tržištu u skladu s percepcijom koju želiš da imaju.

Jedan takav primjer imali smo u sklopu prošle generacije Mastermind-a, gdje generalno takvi upiti i općenito interes izvana nije nužno loš. On zapravo pokazuje postojanje potrebe na tržištu i prvo pitanje koje si želimo postaviti je želimo li mi sa svojim brendom adresirati tu potrebu. Želimo li možda kreirati neku uslugu ili proizvod ako ih trenutačno nemamo, kojim ćemo adresirati tu potrebu, odnosno ponuditi rješenja. Ako to nije tema i područje kojim se želiš baviti, pitanje je što onda ponuditi kao sljedeći korak.

I općenito ne volim nikoga ostaviti u zraku i tu onda postoji nekoliko stvari koje možeš napraviti, među kojima je preporuka nekog drugog. No, puno važnije pitanje za tebe i tvoj brend je kako je potrebno prilagoditi percepciju i pozicioniranje da bi ti umjesto takvih upita stizali upiti koje stvarno želiš. Situacija koju često viđam na tržištu je ta da si možda nekada i nudila određenu uslugu, no u međuvremenu si je prerasla. I danas, kada ti stigne sličan upit, jednostavno ti se možda više ne da raditi tu vrstu posla.

Tko se može prepoznati u tome? Takva situacija često dolazi uz osjećaj grižnje savjesti, jer tko sam ja da na bilo kakav upit kažem da mi se ne da. Općenito, „dovoljno dobro“ je najveća zamka u biznisu i često susrećem poduzetnice koje osjećaju grižnju savjesti jer je njihov biznis OK, no one žele više, žele više prihode, veću vidljivost, više slobode, širu prepoznatljivost, više originalnosti, veći utjecaj, više hrabrosti, više strasti i više igre u svom biznisu. Ako se prepoznajete u tome, onda je definitivno vrijeme da repozicionirate svoj brend. I to me dovodi do trećeg, meni osobno najdražeg razloga za repozicioniranje.

[10:50] – Znak 3/3

Treći jako dobar znak da je vrijeme za repozicioniranje tvog brenda je kada ti tvoj posao prestane biti zabavan. Ono što je činjenica je da se svi biznisi i svi brendovi razvijaju i rastu kroz vrijeme i ti rasteš i razvijaš se zajedno sa svojim biznisom. I zbog toga ne postoji stagnacija u poduzetništvu, a ono što se dogodi sa rastom, kako tvoj biznis raste, kako automatiziraš neke procese, kako neke stvari postaju brže i lakše, tako s vremenom imaš priliku pomoći još većem broju ljudi.

Trenutak u kojem mi se poduzetnici često jave je trenutak u kojem su došli do određenog platoa u jednoj niši i sada bi voljeli proširiti svoj biznis u neku novu nišu ili u novi segment unutar postojeće. Ono što bi se trebalo događati zajedno sa tim rastom i širenjem je i repozicioniranje tvog brenda. Dobar primjer je primjer klijentice s kojom sam u kontinuitetu, uz kraće pauze, radila otprilike 6 mjeseci i u tom periodu smo analizirale i optimizirale gotovo svaki dio njenog biznisa.

Radi se o jednom lijepom uslužnom edukacijskom biznisu u kojem većina njenih prihoda dolazi kroz online program i tijekom tog procesa je automatizirala većinu koraka koji su vezani za to. Čak je jedan dobar dio prijava, selekcije i onboardinga delegirala nekom drugom, tako da je njen biznis zapravo s jedne strane rastao, a s druge strane zahtijevao sve manje njenog vremena. Već u drugom dijelu suradnje počela sam primjećivati gotovo neprimjetnu dozu nezadovoljstva i onog pitanja što je sljedeće.

Jer koju god temu smo otvorile, kojeg god dijela biznisa smo se dotaknule, pa čak i tema osobnog rasta, sve o čemu smo pričale zapravo više nije predstavljalo dovoljno veliki izazov da bude uzbudljivo. Ta neprimjetna i vrlo specifična doza nezadovoljstva obično se javlja onda kada uđeš u comfort zonu, kada tvoj biznis uđe u određenu kolotečinu gdje otprilike znaš kako i kada se što događa, znaš u kojem dijelu godine lansiraš program, znaš koji su koraci lansiranja, znaš da će se određeni broj mjesta popuniti.

Ako već neko vrijeme u svom biznisu nisi osjetila/o onu dobru dozu straha i neizvjesnosti, koju osjećamo uvijek kada rastemo, velike su šanse da umjesto toga osjećaš nezadovoljstvo i frustraciju i to je obično trenutak u kojem tvoj posao prestane biti zabavan. Još uvijek se sjećam jednog našeg call-a na kojemu je pokušavala objasniti zbog čega se osjeća nekako bezveze u svom biznisu i pokušavala je taj osjećaj objasniti iz različitih perspektiva na različite načine i svaki od njih je bio OK i validan i ja sam je slušala kimajući glavom, u njenim rečenicama zapravo prepoznajući sebe od godinu dana ranije.

Zaključak tog call-a i razlog zbog kojeg ga pamtim i danas je taj da nakon što smo analizirale i eliminirale sve moguće razloge, njen zaključak na kraju call-a je bio „ja mislim da je meni zapravo dosadno“. Tko od vas se može prepoznati u tome? Tko od vas možda već neko vrijeme nije osjetio onu dobru dozu straha i neizvjesnosti u svom biznisu zato što se držite comfort zone, zato što ne riskirate, nego igrate na sigurno? Ono što mi iskustvo potvrđuje iz suradnje u suradnju je da u takvim situacijama obično znamo što je sljedeći korak.

Sljedeći korak je neka vrsta repozicioniranja biznisa i brenda koja djeluje rizično, koja je izlazak iz comfort zone. Osjećaj je vrlo sličan samim počecima u biznisu, samo što sada imamo određeni osjećaj sigurnosti, imamo određenu bazu klijenata, imamo određene predvidive prihode iz mjeseca u mjesec i ne želimo to riskirati za nešto potencijalno novo. I to je razlog zbog kojeg mi se jedan dobar dio klijenata javi upravo onda kada je vrijeme za repozicioniranje, iako ne koriste nužno tu riječ; zapravo osjećaju da je vrijeme za promjenu u njihovom biznisu.

[15:22] – Repozicioniranje mog brenda

Kada pogledam prethodnih 5 godina u poduzetništvu, zapravo sam i sama prošla kroz vrlo sličan proces. U početku sam najčešće radila sa ljudima koji su uvijek imali stalni posao i tek su razmišljali o poduzetništvu ili su tek kretali u vlastito poslovanje i neka od pitanja koja sam tada najčešće dobivala bila su kako znati kada je pravi trenutak, odnosno kada napraviti taj prijelaz, kako definirati ciljanu skupinu ili kako znati da je neka ideja održiva. Kroz odgovaranje na ta pitanja i općenito rad s klijentima, počela sam primjećivati ponavljanja.

Počela sam primjećivati slična pitanja i istovremeno sam iz primjera u primjer oblikovala vlastite odgovore na njih. Kako sam učila što funkcionira, što ne i što je najvažnije za reći na određenu temu, tako sam te odgovore malo-pomalo pretakala u teme i module #radimposvom Akademije. To mi je omogućilo da kroz vrijeme radim s većim brojem poduzetnika u prvih nekoliko godina poslovanja, a istovremeno se moj biznis razvijao. Ja sam stjecala nova iskustva i počela sam dobivati nova pitanja.

Pitanja koja se javljaju u trećoj ili petoj godini poslovanja, kao što je npr. kako prodavati uvijek dostupne pasivne programe ili otkuda dolaze ponavljajući prihodi u online biznisu ili u što ulagati višak dobiti. Odjednom se pojavilo pitanje repozicioniranja brenda jer ako želim raditi s iskusnijim poduzetnicima, pitanje je na koji način trebam repozicionirati svoj brend da bi se oni prepoznali u njemu.

Taj proces repozicioniranja u kojem sam se željela obraćati jednom novom segmentu tržišta je trajao gotovo 6 mjeseci i u tom periodu mi se i dalje znalo dogoditi da pričam s nekim npr. iz industrije tko kaže „znaš šta bi ti trebala, trebala bi surađivati s tim i tim brendom jer se oni isto obraćaju poduzetnicima koji tek kreću“ ili bih dobila pitanja u inbox poput „znam da vi pomažete drugima odabrati poduzetničku ideju, no ja već imam svoj biznis i nisam sigurna imate li neku opciju usluge ili programa za mene“.

Svaka od tih situacija je bila znak da se još uvijek nalazimo u procesu. Ako želiš napraviti bilo koju vrstu zaokreta u svom biznisu i nisi sigurna na koji način to najbolje napraviti ili se općenito prepoznaješ u nekom od ova tri znaka, a ponovit ću ih: prvi znak da je vrijeme za repozicioniranje tvog biznisa i brenda često je stagnacija ili pad prodaje, drugi znak o kojem smo pričali je kriva percepcija brenda, česti upiti o stvarima koje ne nudiš i ne planiraš ih nuditi i treći znak koji smo upravo prošli je činjenica da ti tvoj posao više nije zabavan. Ako se prepoznajete u nekoj od tih situacija u ovom zadnjem dijelu epizode, htjela bih to ostaviti sa konkretnim koracima, sa prvim koracima koje možeš poduzeti.

[18:27] – Vježba: Tvoja percepcija brenda vs. percepcija drugih

Konkretno, ono što predlažem je jedna praktična vježba za koju će ti trebati dva papira i ono što želimo je usporediti tvoju percepciju brenda sa slikom koju drugi imaju o tebi. Zadatak za prvi list papira je na sredinu zapisati naziv tvog brenda ili tvoje ime i prezime, ako gradiš osobni brend. Zatim ćeš iz sredine papira povući niz linija prema van, kao da gradiš mentalnu mapu i uz svaku od njih pokušati opisati brend na način na koji ga danas vidiš.

Slično kao i u prošloj epizodi, želimo popisati različite teme, kvalitete, snage, vrijednosti, iskustva, možda i neke nedostatke, odnosno dijelove priče brenda za koje vjeruješ da najbolje predstavljaju ovu novu verziju tebe i tvog biznisa, tebe i tvog branda. Sljedeće što želimo utvrditi je koliko je ta nova željena verzija, odnosno pozicija tvog brenda udaljena od trenutne. I ono što ćeš napraviti tijekom slijedećih nekoliko dana je pričati sa klijentima s kojima već imaš izgrađen odnos ili ste radili zajedno nekad u prošlosti, pričati sa prijateljima i kolegama kojima vjeruješ, pričati sa članovima obitelji i ono što želimo je pitati ih da opišu tvoj brend ili da opišu tebe ako se radi o osobnom brendu.

Moj prijedlog je da pritom budeš otvoren/a za feedback. Moguće je da možda nećeš čuti ono što želiš, no neke stvari ćete sigurno ugodno iznenaditi. Svaki put kada klijentima predložim ovu vježbu vrate se sa najljepšim i najboljim dojmovima. Umjesto općenitih pitanja poput „što misliš o meni“ ili „što misliš o mom brendu“ pitaj ih konkretnija pitanja kao što su, na primjer, „što misliš koje su moje tri supermoći“ ili „što misliš kakav prvi dojam ostavljam ljudima koje upoznajem po prvi put“ ili „kakav prvi dojam moj brend ostavlja ljudima koji ga po prvi put vide, odnosno susretnu online“.

Na temelju odgovora koje dobiješ, na drugi list papira zapiši one riječi i fraze koje se ponavljaju. Kada zatim pogledaš ta dva lista papira, odnosno kako ti trenutno vidiš sebe i svoj brend u odnosu na to kako ga vide drugi, jasno ćeš vidjeti razlike među njima, razliku između te dvije percepcije. S jedne strane, neke stvari će biti iste jer čak i ako do sada možda nisi svjesno gradila svoj brend, od nekih stvari ne možemo pobjeći i ono tko mi jesmo se uvijek osjeti kroz sadržaj koji kreiramo, odnosno našu komunikaciju online.

S druge strane, neke stvari između ta dva papira će neizbježno biti različite. I da radimo zajedno 1 na 1 moje pitanje bi bilo što te najviše iznenadilo u feedback-u od drugih ljudi, odnosno što želiš napraviti kako bismo približili te dvije percepcije. Tu sada ulazimo u teoriju pozicioniranja i općenito biznis strategiju o kojoj definitivno želim pričati više s nekima od vas već ovog proljeća. No, kada bismo općenito pričali o elementima repozicioniranja, tri su stvari o kojima bih razmišljala.

[22:00] – Korak 1/3 za uspješno pozicioniranje

Prvi i sastavni element uspješnog repozicioniranja jednog branda je pažljivo osmišljena komunikacija. Općenito, nije nužno lako promijeniti percepciju drugih ljudi, odnosno promijeniti mišljenje koje trenutno imaju o brendu. Postoji niz različitih objašnjenja za to, među kojima je i „information bias“, odnosno sklonost potvrdi ili potvrdi na pristranost (nisam sigurna je li to najtočniji prijevod). Ono o čemu se radi je naša sklonost traženju, interpretiranju informacija koje potvrđuju trenutna uvjerenja.

Naš mozak svjesno traži informacije koje su u skladu s onim što trenutno vjerujemo o brendu, a informacije koje nisu u skladu s tim puno lakše zanemarujemo. Također, jedan dobar dio populacije je općenito nesklon riziku i ne gledamo nužno blagonaklono na bilo koje nenadane promjene u našoj okolini, među kojima je i repozicioniranje nekog brenda na koji smo naviknuli.

Zbog toga je pažljivo osmišljena komunikacija ključ uspješnog repozicioniranja, a jedan od elemenata te komunikacije koji bih istaknula u ovoj epizodi je informacija kako i zašto se brend tvoj brend repozicionira. Ako već želiš svoju zajednicu povesti na putovanje od točke A do točke B, veće su šanse da ti se pridruže ako najprije s njima podijeliš „zašto“.

[23:44] – Korak 2/3 za uspješno pozicioniranje

Drugi ključan element uspješnog repozicioniranja je dosljednost. Nekako se stalno vraćamo na dosljednost, no kada svi elementi brenda usklađeno komuniciraju novo pozicioniranje, to nam ulijeva povjerenje, mirni smo zbog toga. Kao primjer da bude opipljivije, recimo da želiš svoj brend pozicionirati kao premium brend. U tom slučaju nije dovoljno povećati cijene i nazvati se premium brendom, ako i drugi elementi brenda, kao što je npr. kvaliteta usluge, ne prati to pozicioniranje. Ako se želiš pozicionirati u premium segmentu tržišta, u tom slučaju svi ključni elementi tvog brenda, konkretno njih 7, trebaju komunicirati isto od estetike i dizajna sve do korisničkog putovanja i iskustva.

[24:33] – Korak 3/3 za uspješno pozicioniranje

Treći korak uspješnog repozicioniranja, koji bi istaknula u ovoj epizodi je povezivanje sa drugim brendovima koji već pripadaju željenom segmentu tržišta. Ako želiš da drugi na određeni način percipiraju tvoj brend, najbrži put do toga je povezivanje s brendovima koji već jesu tamo. Naravno da objašnjenje ponovno leži u psihologiji, pri čemu naš mozak, kada vidi dva brenda jedan pored drugoga u sklopu bilo kakve kolaboracije, nesvjesno pripisuje karakteristike jednog brenda drugome i obrnuto. Tako da ako se trenutačno nalaziš u fazi repozicioniranja vlastitog brenda ili počneš razmišljati o tome nakon ove epizode i pitaš se koji je najbolji prvi korak, ovo su definitivno tri koraka o kojima predlažem da razmisliš:

1. Pokušaj odgovoriti na pitanje zašto repozicioniraš svoj brend i podijeli odgovor sa svojom zajednicom.
2. Pogledaj svoju komunikaciju i općenito elemente brenda, a o tome ćemo više pričati u jednoj od sljedećih epizoda, i zapitaj se jesu li svi ti elementi u skladu sa željenim pozicioniranjem.
3. Pogledaj s kojim brendovima trenutno možda povezujemo vlastiti, odnosno koje kolaboracije bi mogle biti zanimljive u budućnosti.

Ono što bi također moglo biti zanimljivo je informacija da jedan od #radimposvom programa trenutačno prolazi kroz proces repozicioniranja i ako želiš pratiti na koji način ću i sama repozicionirati jedan od programa, uskoro više o tome. Definitivno predlažem da me pratiš na Instagramu gdje ću dijeliti puno „behind the scene“ detalja, kao i da se pretplatite na #radimposvom newsletter. Na taj način ćeš biti u toku sa dva glavna komunikacijska kanala i ostavit ću linkove na oba u opisu ispod ove epizode.

Također, zanima me kakvi su vaši dojmovi nakon tema koje smo otvorili u zadnjih nekoliko epizoda. Definitivno želim čuti više o tome ili na mailu tea@radimposvom.com.hr ili na Instagramu.

Definitivno mi pišite o tome. Do tada, navijam za vas.